Kaiser

 

 

Kontaktirajte nas!

Feedback

Zanimljivosti

Ruža vjetrova

Kaiser yachting priredio je detaljan opis svih znacajnijih vjetrova na Jadranu kako biste, dok ste u charteru, znali sto puse, i od kuda puse...

U početku su vjetrovi bili stvar bogova. Usprkos vrlo jednostavnim objašnjenjima geneze, Feničani su prije nekoliko tisuća godina vrlo uspješno počeli koristiti vjetrove kao pogonske grupe svojih brodova. Prije skoro dvije tisuće godina Perzijanci su izumili vjetrenjaču... Istina, nisu znali zašto vjetrovi nastaju te ih nisu mogli predvidjeti, no ipak su uočili stanovitu "pravilnost" u njihovom pojavljivanju i tipu vremena koje donose. Sjetite se samo najpopularnije meteorološke uzrečice na Jadranu: jugo donosi kišu.... Geneza vjetrova je tek prije stotinjak godina prešla iz domene bogova i svetaca u domenu fizike, posebice fizike atmosfere popularno zvane meteorologija.

Jadransku vjetrovnicu, "ružu vjetrova", možemo sastaviti od osam glavnih vjetrova, čiji prevladavajući smjer puhanja odgovara jednoj od osam osnovnih strana svijeta odakle vjetar puše. Tako našu vjetrovnicu možemo početi od sjevernjaka (vjetra koji puše sa sjeverne strane obzorja), nastaviti sa sjeveroistočnjakom i tako dalje, da bismo završili sa sjeverozapadnjakom.

Svaki vjetar ima neke svoje karakteristike koje pomažu da predvidimo hoće li vjetar pojačati, prestati ili najaviti neki drugi vjetar, a bolje poznavanje vjetrova omogućit će nam da uhvatimo onaj pravi koji će nas odvesti ka cilju. Danas jedriličari, kao posljednji čuvari vjetra, krote valove u potrazi za avanturom i izazovima prirode.

  MAESTRAL

Maestral je termički dnevni vjetar koji dolazi sa sjeverozapada. Posljedica je razlike u temperaturi između mora i kopna. Odnosno, što je more hladnije, a kopno toplije maestral je jaci. Maestral će zapuhati svakog popodneva lijepog i toplog dana, obično oko podne ili sat kasnije, postupno jačati, a svoj vrhunac će doseći oko pet sati te prema večeri jenjavati. Kao mekan i vrlo jednakomjeran vjetar pogodan je za učenje fun tehnike ili novih freestyle trikova.

Mnogima je nepoznato da maestral nastaje "slaganjem", sastavljanjem dvaju vjetrova: jednoga koji zahvaća velika područja (etezije) i drugog koji je lokalne naravi (smorac, zmorac). O dnevnom vjetru s mora (smorac, zmorec) mnogo više se zna, pa je tako poznato da puše za stabilna vremena od razmjerno hladnijeg mora prema više ugrijanom kopnu.

Ta dva vjetra (etezije i zmorac) zajednički tvore maestral, koji je osobito izražen tamo gdje se njihovi smjerovi podudaraju i brzine zbrajaju. Dodajmo da noću zmorca smjenjuje burin, koji puše s kopna prema moru. Maestral donosi zdraviji i hladniji zrak s mora, pa ljeti ugodno osvježava. Poslijepodne, kad mu je brzina najveća, dostiže umjerenu jakost i vrlo je pogodan za jedrenje. Neugodno jak može biti samo u uskim kanalima između otoka ili otoka i kopna, koji su otvoreni prema sjeverozapadu, gdje podiže visoke valove.

JUGO

Ako se za maestral može reci da je vjetar kojega mnogi počele, to se za jugo uistinu ne može tvrditi. Jugo je vjetar najčešće jugoistočna smjera. U većini slučajeva puše kao vjetar na i istočnoj strani sredozemne ciklone koja se kreće sa zapada na istok. Položaj naše obale i gorja uz nju donekle kanalizira to strujanje i pojačava ga. Jugo počinje kao slab vjetar i postupno se pojačava. Često može dostići i olujnu jakost, a u puhanju mu se zamjećuje i mahovitost. Na moru može razviti visoke valove, čak do 10 metara visine!
Javlja se u sva godišnja doba, pri čemu je na sjevernom Jadranu najčešći u proljeće, a na njegovom južnom dijelu jeseni i zimi. Općenito je češće na južnom Jadranu nego na sjevernom.

Donosi toplinu i vrlo je cesto praćen visokom vlagom, jakom naoblakom, kišom, a ponekad i grmljavinom. Ovaj vjetar na Jadranu ima brojna imena. To su još: južina, jugovina, šilok, šiloko (šilocina - jak šilok), široko (prema tal. scirocco).

  BURA

Bura je zacijelo najznačajniji vjetar na Jadranu, a naša, jadranska bura glasovita je i u svijetu. Ime tog vjetra potječe od grčke riječi borej (boreas, boras) s više značenja: sjever, gora, vjetar koji puše s gore, sjevernjak.
            Bura u nas nije sjeverni nego najčešće sjeveroistočni vjetar. Vrlo cesto to je jak vjetar, koji povremeno može dostići i orkansku jakost. Na Jadranu su izmjerene brzine bure i veće od 200 kilometara na sat! Usto, bura je naglašeno mahovit vjetar, kojemu povremeni udarci imaju brzinu koja više od dva puta nadmašuje srednju brzinu vjetra.

            Za pojavu bure presudno je postojanje gorja u neposrednoj blizini mora, a u smjeru odakle su najčešći prodori hladnoga zraka na Jadran. Prebacivanje hladnoga zraka preko gorske zapreke povećava njegovu brzinu na zavjetrenoj strani, pa je ona veća nego što bi bila da nema gorja. Vjetar je na obali najjači podno planinskih prijevoja, a dalje prema otvorenom moru brzina bure se smanjuje i mahovitost slabi.

Bura, i to jaka, može zapuhati u bilo kojem dijelu godine, ali je najčešća i u prosjeku najjača zimi, točnije od listopada do ožujka. Češća je na sjevernom nego na južnom dijelu Jadrana.

Njezino je trajanje, od slučaja do slučaja, različito. Može puhati samo nekoliko sati, ali i potrajati (s malim prekidima) mjesec dana! Stoga su netočne tvrdnje pomoraca da bura traje devet dana: "Tre giorni la nassi, tre giorni la cressi, tre giorni la crepa" (Tri dana se rađala, tri dana pojačavala, tri dana crkavala) kako su tvrdili naši preci na pomalo iskrivljenom talijanskom jeziku.

Tramuntana je sjeverni, prohladan vjetar koji navještava ugodno i lijepo vrijeme.
Grego je najčešće umjeren ili jak sjeveroistočni vjetar koji donosi suho, vedro i hladno vrijeme.

  Istočni vjetar koji puše uz oblačno, vlažno i kišovito vrijeme naziva se levant, a južni, topao i vlažan vjetar oštro. Lebić je jugozapadni, suh i topao vjetar koji na Jadranu zapuše poslije juga križajući valove u plićim lukama.

            Zacijelo najznačajniji vjetrovi na Jadranu jesu bura, jugo i maestral. Ne samo zbog toga što su najčešći, nego prije svega zato što je njihov utjecaj na život ljudi i na odvijanje brojnih pomorskih djelatnosti znatno veći u usporedbi s drugim vjetrovima.

            Ovaj napis o vjetrovima na Jadranu završimo s dvije pučke pomorske izreke: "Anca el macaco sa navigar col bon vento" (I budala zna ploviti s dobrim vjetrom) i "Ko se odveć vjetra boji, nek' morem ne plovi!"